Kultura živi i izvan Zagreba

U pulskom Domu hrvatskih branitelja (DHB) održan je od 1. do 10. prosinca 23. Sa(n)jam knjige u Istri, najveća lokalna književna manifestacija, koja je još jednom dokazala da i u manjim gradovima diljem Hrvatske postoji prostor za organizaciju vrhunskih kulturnih sadržaja te da se ne mora nužno sve zbivati u glavnome gradu. Organizatori već godinama nastoje svojim izborom tema i gostiju napraviti otklon od srednjostrujaških sajmova, poput primjerice zagrebačkog Interlibera, a svojim se statusom svojevrsnih „marginalaca“, kako je na otvaranju naglasila direktorica Magdalena Vodopija, ponose.

 „Lijepo je biti na margini, ovo je grad marginalaca, marginalci su ovome gradu dali najviše, i nadam se da mi i dalje pripadamo margini“, rekla je Magdalena Vodopija. Napomenula je da Sa(n)jam knjige „promovira manjinski duh u svemu“, pa tako i u izdavaštvu, a i autori koji dolaze redom su osobenjaci, „svoji“ ljudi, koji vole prostor u kojemu mogu slobodno govoriti, „što u Puli doista i mogu“.

Otuda i glavna ovogodišnja tema – Intima – u sklopu koje su ugledni gosti, književnici, glumci, slikari, glazbenici, govorili o svojim osobnim preokupacijama, ali i o sudbinama cijelih naroda.

U fokusu regionalnog programa ove je godine bila Hercegovina. U suradnji s kulturnom manifestacijom West Herzegowina Fest iz Širokog Brijega u Puli je organiziran program Hercegovina čita, koji je u razgovorima o suvremenoj hercegovačkoj kulturno-književnoj sceni ugostio brojne poznate Hercegovce.

Poseban sajamski program naslovljen Á  propos bavio se francuskom i frankofonom književnošću, a velika pozornost posvećena je i učenicima. Uz već otprije poznat program Pop lektira za srednjoškolce, održan je i novi program Hop lektira namijenjen sedmim i osmim razredima osnovne škole, „prilagođen mladima koji odrastaju u vremenu kojim dominiraju vizualna kultura i interaktivni sadržaji“.

Raznolik pulski program

Tijekom deset dana trajanja na festivalu se predstavilo oko 250 izdavača – najviše u posljednjih deset godina – koji su posjetiteljima ponudili više od sto tisuća naslova; održano je mnoštvo promocija, okruglih stolova i stručnih skupova, a organizatori su kulturnu ponudu proširili izložbama, projekcijama filmova i koncertima.

Tradicionalni programi, Doručak s autorom, koji se održava u Kavani Mozart, te Suton uz knjigu u Crvenom salonu, svako­dnevno su privlačili velik broj ljudi, a najviše su pozornosti pulske publike privukli Igor Mandić i Rade Šerbedžija, koji su predstavili svoje nove autobiografske naslove Predsmrtni dnevnik i Poslije kiše.

Upravo je Mandić sajam i otvorio, istaknuvši kako mu je to velika čast. „Neki će se zlobnici pitati – zašto baš ja? Zato jer mi je u posljednje vrijeme, nakon tolikih pustih godina pisanja, jedna knjiga u zadnji čas upalila! Predsmrtni dnevnik je tu i, zbog uspjeha te knjižice... dobio sam privilegij pojaviti se ovdje“, rekao je Mandić, kojega je voditelj Vedran Živolić opisao kao „dosljedna vlastitim principima, uvijek u oporbi, uvijek prsta uperena u glupost i licemjerje“ te „jednako oštra prema sebi kao i prema drugima“.

Jedan od središnjih sajamskih programa bio je posvećen Hercegovini. Moderator i autor programa Hercegovina čita Emir Imamović Pirke ugostio je niz poznatih umjetnika podrijetlom iz Hercegovine, među kojima redatelja Bobu Jelčića, pisca Elvedina Nezirovića i glumca Gorana Bogdana. Oni su govorili o suvremenoj hercegovačkoj kulturno-književnoj sceni, ali i s publikom podijelili intimna sjećanja na djetinjstvo provedeno u rodnome kraju. Ideja je programa, kako je rekao Imamović Pirke, predstaviti ono najbolje što dolazi iz Hercegovine, otvoriti taj prostor za dalje otkrivanje njegovih višeslojnosti, pokazati da je to mjesto posebne kulture koja dijelom, doduše, nastaje i izvan Hercegovine, „ali je sva obojena, zavičajna“. Predstavili su se i pjesnici Marko Tomaš i Almin Kaplan, glazbenik Mario Knezović, slikar Safet Zec, novinar Ivica Đikić, leksikograf Vlaho Bogišić i episkop Grigorije.

Ovogodišnji sajam posebno se posvetio i znanstvenoj knjizi. U suradnji s grupacijom nakladnika stručne i znanstvene literature, koja okuplja četrdesetak malih i velikih nakladnika iz cijele Hrvatske, u dijelu Crvenog salona organizirana je posebna „znanstvena knjižara na Sajmu“. Održan je okrugli stol posvećen položaju i budućnosti znanstveno-stručnog nakladništva, uz sudjelovanje ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak. Ministrica je ocijenila da će, iako je trenutno veći naglasak na multimedijskim sadržajima i sadržajima koji su on-line, „dobra znanstvena knjiga uvijek imati prednost“. Podsjetila je da njezino ministarstvo daje posebne subvencije za znanstvenu i stručnu knjigu, koje se iz godine u godinu povećavaju, kao i da postoji posebni pojačani fond za opremanje školskih knjižnica, što bi također trebalo pridonijeti razvoju znanstvene i stručne knjige. No i nakladnici moraju kontinuirano pratiti pristup znanstvenim informacijama, a na važnost politike kontinuiteta upozorila je i kratko se osvrnuvši na kurikularnu reformu: „Moramo imati politiku kontinuiteta, upotrijebiti ono što su stotine stručnjaka, nastavnika i profesora razvili.“

Gostovanja svjetskih autora

Jedan od vrhunaca sajma svakako je bilo gostovanje rumunjskog pisca, političara i ekonomista armenskoga podrijetla Varužana Vosganjana, koji je predstavio svoje autobiografsko djelo, Knjigu šapata. Vosganjan je rođen u rumunjskom gradu Craiovi, no njegovi su preci kao armenski izbjeglice prije stotinu godina došli u Rumunjsku bježeći od kaosa u Osmanskom Carstvu u raspadu. On je kao ugledni ekonomist bio ministar ekonomije i trgovine u dvjema rumunjskim vladama, ali je međunarodnu slavu stekao književnim radom, osobito Knjigom šapata, povijesnim romanom čija je ishodišna točka armenski genocid 1915, u kojemu progovara i o kulturnom i političkom identitetu Armenaca.

Knjigu je u hrvatskom prijevodu Ane Brnardić Oproiu i Adriana Oproiua ove godine objavio nakladnik Sandorf, a riječ je o autobiografskoj prozi prevedenoj na dvadesetak jezika, za koju je autor dobio više nagrada, uključujući i nagradu Angelus. Na predstavljanju u Puli urednik Sandorfa Ivan Sršen kazao je kako je riječ o kvalitetno, emotivno napisanu djelu. Vosganjan je svoj roman opisao kao roman koji govori o oprostu, osveti i zaboravu, a može pripadati bilo kojem narodu, jer „kad pišete o jednoj tragediji, pišete o svim tragedijama“.

O svojim književnim preokupacijama, literarnim svjetovima i inspiraciji za pisanje u programu Suton uz knjigu među ostalima je govorio i ugledni austrijski pisac, urednik i esejist Christoph Ransmayr. Predstavljajući svoju knjigu Cox ili protok vremena, Ransmayr je rekao kako je oduvijek želio da svaka njegova knjiga bude „poput putovanja svijetom“, a čitatelj „astronaut koji kreće na intergalaktičko putovanje“.

„Svaka je moja knjiga jedan novi svijet, svijet obilježen raznolikošću fantazije i mašte“, rekao je taj austrijski pisac, dobitnik mnogih književnih nagrada, među kojima i Premio mondello te Aristeion Europske Unije, čija su djela prevedena na više od trideset svjetskih jezika.

Pisac koji za sebe kaže da piše sporo i da mu knjige „dugo sazrijevaju“ smatra da put prema jeziku i pripovijedanju počinje šutnjom, odnosno slušanjem, jer „najvažnije je slušati i šutjeti – slušati drugog kroz šutnju“, a stil nastaje kada se sve ono što smo čuli stopi u naš vlastiti, jedinstveni glas, jezični instrument s pomoću kojega možemo ispripovijedati svoju pripovijest.

Na Doručku s autorom gostovao je i predsjednik Matice hrvatske, ugledni akademik Stjepan Damjanović, koji se u razgovoru s voditeljem Pužarom dotaknuo raznih jezikoslovnih tema. Akademik Damjanović tom je prigodom upozorio na važnost učenja stranih jezika, a u tom kontekstu i na važnost očuvanja materinskog jezika jer „jezici su važni, važno je da djeca nauče što više stranih jezika, ali pretjerano forsiranje engleskoga jezika nije dobro“. „Svaka čast svim jezicima, neka se uče, ali uz hrvatski jezik“, poručio je tom prilikom Matičin predsjednik, napomenuvši kako je upravo gradnja nacionalnog identiteta, kojega je jezik integralan i neodvojiv dio, poslanje te institucije.

U sklopu sajma predstavljena je i knjiga Vesne Girardi Jurkić Od arheologije do politike – Moji razgovori s medijima (1981–2010). Knjigu su zajednički izdali Hrvatska sveučilišna naklada i Arheološki muzej Istre. Ključno nasljeđe autoričina političkog i kulturnog djelovanja kontinuirana je briga za kulturnu baštinu, složili su se predstavljači Darko Komšo, Miljenko Domijan, Mirjana Polić Bobić, Anita Šikić i Aljoša Pužar, a urednik knjige Dino Milinović osvrnuo se i na brojne granice koje je Girardi Jurkić pomicala – kao prva kustosica u Arheološkom muzeju u Puli, poslije i prva ravnateljica te prva žena u Hrvatskoj vladi.

Jedan od fokusa 23. sajma bio je i na predstavljanju suvremenih frankofonih glasova hrvatskoj publici i izdavačima, a o temama kao što su kolonijalizam i postkolonijalizam, odnos prema drugima, pitanja centra i periferije, moći, migracija i slično, kao gosti programa Á propos među ostalima su govorili Francuz Sylvain Prudhomme, Alžirka Kaouther Adimi i francuska spisateljica iranskoga podrijetla Maryam Madjidi.

Sajam tradicionalno zatvara dodjela nagrada, a ove godine nagradu Libar za vajk po izboru sajamske publike odnijela je knjiga Čudno je u mojoj glavi Orhana Pamuka nakladnika Vuković & Runjić, dok je pulska liječ­nica Mirjana Žmak osvojila nagradu Dr. Ivo Borovečki za najčitatelja sajma.

Ovogodišnji, 23. Sa(n)jam knjige u Istri, po riječima Magdalene Vodopije, bio je „vrlo sretan trenutak u ovo nemirno vrijeme“, trenutak koji je direktorica sajma posvetila autorima i umjetnicima „koji više nisu s nama“, Predragu Matvejeviću, Slavku Goldsteinu, Vjekoslavu Voji Radoičiću i Dušanu Karpatskom.